Dok BiH, zbog politika HDZ BiH i NiP, odnosno poteza ministara i predsjedavajuće Vijeća ministara koji dolaze iz ovih stranaka, ne uspjeva zaštitit domaće tržište čelika, Evropska unija planira dodatno pooštravanje mjera za uvoz čelika iz trećih zemalja, s ciljem zaštite domaće industrije koja se već duže vrijeme suočava s pritiskom jeftinijih proizvoda, posebno iz Azije.
Ovakav potez dolazi nakon što su predstavnici Evropskog parlamenta i država članica postigli politički dogovor o novim pravilima.
Prema tim izmjenama, količina čelika koja može ući na tržište EU bez carine bit će ograničena na 18,3 miliona tona godišnje, što je gotovo upola manje u odnosu na planirane kvote za 2025. godinu. Sve što premaši navedeni prag bit će oporezovano znatno višom carinom od 50 posto, a što predstavlja značajno povećanje u odnosu na dosadašnje stope.
Evropski proizvođači čelika već neko vrijeme upozoravaju na negativan uticaj jeftinog uvoza iz zemalja poput Kine, Indije i Turske. Novi sistem kvota osmišljen je tako da ograniči višak globalne proizvodnje i stabilizuje tržište unutar Unije. Iako je politički dogovor postignut, potrebna su još formalna odobrenja institucija EU, nakon čega bi mjere trebale stupiti na snagu 1. jula, kada ističe važeći režim.
Za pojedine kompanije, poput Arcelor Mittala, posebno njihov pogon u Gentu, ove promjene bi mogle donijeti određeno olakšanje. Očekuje se da bi strožiji uslovi uvoza, uključujući više carine i manji obim stranog čelika, mogli pozitivno uticati na profitabilnost i povećati iskorištenost evropskih proizvodnih kapaciteta.
Ovakav potez Unije ruši navode protivnika zaštite industrije čelika u BiH da bi se uvođenjem zaštitnih mjera prekršio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je BiH potpisala sa EU 2008. godine. HDZ i NiP na ovaj način ugrožavaju egzistenciju 11.000 radnika Nove Željezare Zenica i više od 550 povezanih kompanija.
