Schmidt ostaje do kraja juna

Ključne zemlje ostale su podijeljene oko kandidata i obima ovlasti koje bi funkcija trebala nositi u budućnosti.

Mediji navode da su Njemačka, Francuska i Britanija zatražile dodatno vrijeme za bolje upoznavanje sa politikom i planovima od Amerike podržanog Antonija Zanardija Landija, italijanskog kandidata za visokog predstavnika. Ipak, dvodnevno zasjedanje PIC-a iskristaliziralo je, uz italijanskog diplomatu i ime Renea Troccaza, francuskog diplomate, kojeg su, uz matičnu mu zemlju, podržale Njemačka i Velika Britanija.

Visoki predstavnik u ostavci Christian Schmidt (kojeg Republika Srpska ne priznaje), poručio je da se u dogledno vrijeme očekuje nominacija i imenovanje nasljednika, te da je sjednica PIC-a bila posljednja kojom je on predsjedavao. Dodao je i kako je poseban fokus razgovora bio na priprema BiH za opće izbore u oktobru, te na reformama koje provode domaći organi sa ciljem jačanja funkcionalnosti institucija na državnom nivou.

– Veoma nas zabrinjava nedostatak napretka. Na sjednici smo imali eksperte koji su imali svoja izlaganja, a posebno bih istakao predsjednika CIK-a BiH. Članovi UO su se uključili, pored ovog pitanja, u intenzivne konsultacije o sljedećem visokom predstavniku. Pozvao sam ih da nastave sa razgovorima o izboru mog nasljednika do kraja mjeseca juna, naveo je Schmidt, dodavši da je “postignut opći konsenzus o važnosti Ureda visokog predstavnika za BiH“.

– Učesnici se nadaju da će kandidat biti izabran konsenzusom s ciljem primopredaje dužnsoti do 30. juna. Izabrani kandidat će podržavati provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma i pružati pomoć vlastima BiH u važnom poslu provedbe reformi, a prije svega u pogledu Programa 5+2, zaključio je Schmidt, koji je ostavku podnio prije nekoliko sedmica, pod pritiskom SAD.

Otpor Evrope Americi

Analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagića, u razgovoru za Oslobodjenje.ba istakao da SAD imaju inicijativu kada je u pitanju međunarodna politika prema BiH, jer “da nije bilo Washingtona i insistiranja da Schmidt podnese ostavku, ne bismo razgovarali o ovoj temi“.

– Koliko im je to važno vidimo iz činjenice da je državni sekretar Marco Rubio govorio o tome kako SAD podržavaju Antonija Zanardija Landija. Također, sama činjenica da je na pregovore u Sarajevo poslao svog višeg savjetnika, pokazuje koliko je ovo pitanje važno za Washington, kaže Ćerimagić, dodavši da bi ishod današnje sjednice PIC-a “mogao značiti da je dio evropskih zemalja iskazao određene sumnje prema politici, namjerama i ciljevima SAD-a“.

-Moguće je i da su ponudile alternativu ili jednostavno željele dodatne garancije u vezi s onim što američka administracija i njen preferirani kandidat žele raditi u BiH. Informacija da nije izabran visoki predstavnik ne mora značiti da nije postignut neki drugi dogovor, bilo o imenu kandidata, bilo o tome kada i na koji način će biti izabran, smatra Ćerimagić, zaključivši da bi izbor Landija mogao donijeti mnogo aktivnijeg visokog predstavnika u smislu komunikacije s različitim stranama i akterima u BiH, kao i aktivnije traženje rješenja za pitanja od interesa SAD.

– Prije svega, riječ je o pitanju državne imovine, koje se smatra jednom od glavnih prepreka za ostvarivanje ekonomskih i energetskih interesa SAD u BiH.

Sličnog razmišljanja je i urednik u Medijskoj grupaciji Oslobođenje Kenan Ćosić, koji je gostujući u programu Euronews BiH, poručio kako je “zanimljivo vidjeti da su predstavnici iz Evrope u PIC-u smogli malo hrabrosti da se suprotstave očitim interesima SAD-a.

– Evropska unija je jasno upozorila, nakon što je BiH provela sve što su SAD od nje tražile po pitanju Južne gasne interkonekcije, da bi to moglo ugroziti evropski put zemlje. Smatram da bi, kada bi zakonsko rješenje usvojeno u Parlamentu FBiH došlo pred federalni Ustavni sud, sigurno palo. Zato smatram da su u EU skontali da interesima SAD-a u BiH moraju pružiti malo veći otpor. Napomenimo, da je Federacija usvojila zakonsko rješenje kojim je ozakonila kompaniju koja bi trebala graditi Južnu interkonekciju, a što je do sada nezabilježeno, kršeći zakone koji traže tendersku proceduru i izbor najpovoljnijeg ponuđača. No, očito se radilo o principu – kad se mora, nije teško, jer je jednim zakonskim rješenjem, Federacije prekršila nekoliko drugih zakona, istakao je Ćosić, zaključivši kako vjeruje da će ipak i po pitanju izbora novog visokog predstavnika, na kraju preovladati američki interes.

Vijeće sigurnosti da preuzme kontrolu

Nakon što je prije pet godina ponizio Vijeće sigurnosti UN odlukom da, bez saglasnosti tog tijela, Christian Schmidt krene u uzurpaciju funkcije visokog predstavnika, takozvano Vijeće za provedbu mira sada je, istom pogrešnom politikom, sebe dovelo do poniženja i gubitka autoriteta, izjavio je pravnik Ognjen Tadić. Naveo je kako je ovo situacija u kojoj Vijeće sigurnosti UN, “radi mira u BiH, treba ponovo preuzeti kontrolu donošenjem odluke o sudbini funkcije visokog predstavnika, te odluke kojom će zaustaviti antidejtonske postupke takozvanog Savjeta za sprovođenje mira”.

– Ni Dejtonskom mirovnom sporazumu, ni svima nama u BiH, niti povratku autoriteta i ugleda Savjeta bezbjednosti UN, niko drugi ne može pomoći niti dovesti situaciju u BiH u stanje poštovanja Dejtonskog sporazuma, ukoliko to što prije ne učini sam Savjet bezbjednosti UN. To je i najefikasniji način da se sukob Trampove politike i poražene Bajdenove politike, koja je nakon poraza u SAD utočište pronašla u pojedinim evropskim vladama, ne nastavi u takozvanom Savjetu za sprovođenje mira, već da se o BiH odlučuje u Savjetu bezbjednosti UN, gdje u većoj mjeri može doći do izražaja legitimitet aktuelne američke politike, naveo je Tadić.