Za sutra je u Ženevi zakazano saslušanje na temelju prijave Bosne i Hercegovine da je Hrvatska prekršila Međunarodnu konvenciju o prekograničnom onečišćenju. U Ekspertskom timu BiH, uz oprezni optimizam, zadovoljni su što je slučaj konačno došao pred međunarodna tijela. Bosna i Hercegovina se protivi izgradnji odlagališta, s obzirom da je planirano na samoj granici sa BiH, a što bi moglo ugroziti oko 250.000 stanovnika nekoliko lokalnih zajednica uz granicu i rijeku Unu, koja dijeli dvije države.
Pitanje izgradnje odlagališta će završiti pred nekim vidom međunarodne arbitraže, rekao je za RTRS ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik, dodavši da delegacija iz BiH ima čvrste argumente, a uz uvjerenje da će stavovi Hrvatske biti osporeni.
– Ovo saslušanje u Ženevi je od izuzetne važnosti kada je u pitanju problematika Trgovske gore ali važno je vratiti se malo unazad i objasniti kako je došlo do ove situacije. Kao što znamo, Hrvatska od početka kada je u pitanju problematika Trgovske gore, vodi jedan potpuno netransparentan process, ne poštujući apsolutno nijednu od konvencija koje se bave ovom tematikom, primjere dobre prakse, svjetske standarde i modele po kojima bi izgradnja jednog takvog objekta trebala da teče, naročito u komunikaciji sa potencijalno pogođenom stranom, u ovom slučaju sa BiH, a imajući u vidu činjenicu da se mi protivimo tome, rekao je Vipotnik i naglasio da su postupanja dokumentovana i redovno slana Sekretarijatu Espoo konvencije.
– Ova konvencija se bavi projektima koji mogu imati uticaj u prekograničnom kontekstu. S obzirom da je Ministarstvo kontakt tačka za ovu konvenciju, konstantno smo slali prestavke o nepostupanjima Hrvatske. Sekretarijat je vidio da nešto, najblaže rečeno, nije u redu i zakazao je prije vremena saslušanje i Hrvatske i BiH, objašnjava Vipotnik, zaključivši da preporuke Sekretarijata neće moći biti drugačije osim u korist BiH, te kako je ubijeđen da “mi ne možemo izaći kao pogođena strana iz ovoga puta u Ženevi”.
Opravdan strah
Kako je strah u Bosni i Hercegovini utemeljen, smatraju i predstavnici nekih od najvećih svjetskih ekoloških organizacija.
– Mislim kako je ovo tipičan projekt opasnog nuklearnog postrojenja koji države vole postaviti blizu granice druge države. Da, zato što je opasno, a lakše je nositi se s političkim pritiskom u onim regijama koje su obično privredno i politički slabije, rekla je Patricija Lorenc, konsultantica za nuklearnu sigurnost iz Ekološke mreže Prijatelji Zemlje – Evropa.
Jedan od ključnih prigovora Bosne i Hercegovine je to da domaća struka nije ravnopravno sudjelovala u istraživanjima na terenu, a što Zagreb demanuje. Bosna i Hercegovina je zbog toga prijavila Hrvatsku za kršenje Espoo i Aarhuške konvencije.
– Hrvatska je dobila mnogo pitanja na koja treba odgovoriti. Mi smo dobili nekoliko pitanja na koja smo već pripremili odgovor. Ovih dana pomno ćemo analizirati svako od tih pitanja, a onda ćemo procijeniti na koja će pitanja odgovor dati, primjerice, Zoran Drača, koji je najbolji ekspert kada je riječ o toj temi, rekao bih i svjetskih razmjera, budući kako je radio na sanaciji posljedica Černobilja, rekao je Borislav Bojić iz Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru.
Odluke Komiteta Espoo konvencije imaju snagu preporuka, ali mogu predstavljati pravni, politički i međunarodni pritisak. Nakon saslušanja, Komitet konvencije pripremit će prijedlog preporuka koji će biti upućen Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj na komentar, a taj prijedlog će biti razmatran početkom decembra na sastanku svih potpisnica Konvencije. U međuvremenu, Hrvatska je izradila ključni dokument za nastavak postupka – studiju uticaja na okoliš, koja bi uskoro trebala biti dostavljena i institucijama Bosne i Hercegovine, koje će potom uputiti svoje primjedbe.
