Zbog višegodišnjih političkih sporenja na relaciji Sarajevo – Mostar o tome ko će graditi i upravljati gasovodom Južna interkonekcija, činilo se da će ovaj projekat biti hercegovački ”Skadar na Bojani”. No, dolaskom nove američke administracije, situacija se rapidno mijenja.
Kada na dnevni red dođe ukapljeni američki interes, nadležne institucije na svim nivoima vlasti u BiH složno dižu ruke. Brzina okončavanja neophodnih i vrlo komplikovanih procedura tada dostiže istorijski maksimum.
Amerikanci riješili neimarsku dilemu
Sjedinjene Američke Države primarno i promptno riješile su sarajevsko-mostarsku neimarsku dilemu: da li će Južnu interkonekciju graditi i njome upravljati BH Gas ili sasvim novo preduzeće. Rješenje je američki investitor. Isključena je mogućnost da BH Gas ima nadležnost na ovom gasovodu, kao i ona o osnivanju novog preduzeća.
Kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovana u Sarajevu, u potpunom je vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC i zadužena je za izgradnju Južne interkonekcije, kojom će se ukapljeni prirodni gas transportovati sa LNG terminala na Krku u Hrvatskoj ka BiH.
Američki interes ukapljen je čak i u zakonodavstvo FBiH, nakon što je Federalni parlament usvojio izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija, kojima se u sam zakon kao investitor uvodi pomenuta kompanija.
Tada je rečeno da su stvoreni uslovi za nastavak daljih procedura. Rečeno – učinjeno.
Rečeno – učinjeno
Procedure su krenule ubrzanom dinamikom, onako kako je to projektovao otpravnik poslova Ambasade SAD u BiH Džon Ginkel početkom decembra prošle godine, poručivši da Vašington traži odvažno djelovanje za napredovanje Južne interkonekcije.
”Trampova administracija spremna je brzo djelovati da bi dala podršku Južnoj interkonekciji. Sada je na liderima BiH da ovaj vitalni projekat vode naprijed. Radimo zajedno da ovaj projekat dovedemo do kraja”, istakao je Ginekl.
Nadležne institucije na svim nivoima vlasti u BiH, nesvakidašnje odvažno i brzo, uhvatile su se posla, koji u rekordnom roku završavaju pod orgomnim pritiskom američkih partnera.
U nepunih mjesec dana postignut je rezultat neviđen u dosadašnjoj praksi. Oba doma Federalnog palamenta izglasala su izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji. Savjet ministara BiH je na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH utvrdio prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji gasovoda Јužna interkonekcija, kao i delegaciju za pregovore sa hrvatskom stranom, te za potpisnika sporazuma odredio predsjedavajuću Borjanu Krišto. Dva dana kasnije, Predsjedništvo BiH je usvojilo ovaj prijedlog osnova. Res Publica saznaje da su u toku intenzivni pregovori delegacija BiH i Hrvatske o usaglašavanju teksta sporazuma.
Naredni koraci
Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora propisano je da nakon završenih pregovora, delegacija za pregovore BiH dostavlja Predsjedništvu BiH i Savjetu ministara BiH izvještaj o pregovorima, a Ministarstvu inostranih poslova i tekst međunarodnog ugovora. Savjet ministara BiH potom podnosi Predsjedništvu BiH prijedlog međunarodnog ugovora na usvajanje i predlaže potpisnika u ime BiH. Nadalje, Predsjedništvo BiH daje punomoć za potpisivanje međunarodnog ugovora jednom od članova delegacije BiH, koji u konačnici potpisuje taj ugovor.
Potpisivanje sporazuma u Dubrovniku
Prema najavama, sporazum o izgradnji Južne interkonekcije između BiH i Hrvatske trebalo bi da bude potpisan naredne sedmice u Dubrovniku, na marginama dvodnevnog samita Inicijative triju mora. To u prasi znači da se okončanje preostalih formalnih procedura očekuje najkasnije do 27. aprila, budući da samit u Dubrovniku počinje dan kasnije, 28. aprila.
Nakon potpisivanja, sporazum moraju ratifikovati oba doma Parlamenta BiH i Predsjedništvo BiH, kao i Vlada i Sabor Hrvatske.
