Lažne dojave o bombama koje su proteklog mjeseca učestalo stizale na adrese škola i javnih ustanova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, ne predstavljaju samo dječji hir, već ozbiljan sigurnosni i politički izazov, ocijenio je u razgovoru za Agenciju Fena Gordan Akrap, univerzitetski profesor iz Zagreba.
U aprilu su na e-mail adrese mnogih škola u Bosni i Hercegovini stizale dojave o postavljenim eksplozivnim napravama. Policija je obavila niz protiveksplozijskih pregleda, nakon čega je utvrđeno da su sve dojave o postavljenim eksplozivnim napravama bile lažne. Zbog dojava i pregleda koji su uslijedili nastava u pojedinim školama bila je obustavljena na nekoliko dana.
Iako su se sve dojave pokazale lažnima, Akrap smatra kako posljedice ovog djelovanja po društvo mogu biti značajne i dalekosežne, stoga prijetnje treba shvatiti iznimno ozbiljno.
– Sistem ih ozbiljno shvaća, barem po onome što ja vidim. Međutim, vrlo je važno znati dublju pozadinu stvari. Tu se ne kriju samo djeca i dječji hir, nego imate jako puno osoba koje su zainteresirane za destabilizaciju i destrukciju društva, izjavio je Akrap, koji je sudjelovao na Mostarskom sigurnosnom forumu.
Smatra i kako prijetnje ne dolaze samo od neodgovornih pojedinaca, koje psiholozi u kontekstu fenomena lažnih dojava o bombama najčešće opisuju kao adolescente željne pažnje i osjećaja kontrole. Navodi da su, uz prijetnje individualne prirode, proteklih godina zabilježene su i dokazane prijetnje od pojedinih država što priču uvodi u daleko širi kontekst.
– Imate i države koje su zainteresirane za unošenje panike, kojima je u cilju rast nepovjerenja pojedinca u sposobnost države, te izazivanje privrednih tenzija, naglasio je.
Dodaje da slučajevi lažnih dojava potvrđuju da savremeni sigurnosni izazovi često koriste najranjivije segmente društva, poput obrazovnog sitema, za postizanje širih destruktivnih ciljeva.
– Stoga je adekvatan odgovor institucija, uz strogu kaznenu politiku i međunarodnu saradnju, ključan za očuvanje stabilnosti i sprečavanje daljnjeg širenja panike, zaključio je Akrap.
U Bosni i Hercegovini lažne dojave tretiraju se kao kazneno djelo za koje su zapriječene novčane i višegodišnje zatvorske kazne. Nakon posljednjeg vala lažnih dojava u Bosni i Hercegovini nisu zabilježena hapšenja odgovornih, dok je u susjednoj Hrvatskoj potvrđeno hapšenje nekoliko osoba zbog izravne povezanosti s lažnim prijetnjama.
