Niskotarifna aviokompanija Transavia ove sedmice najavila je prva otkazivanja letova u maju i junu, navodeći nagli rast cijena kerozina. Kako rat na Bliskom istoku traje, evropski avioprevoznici pripremaju se za dodatna otkazivanja, ali se nadaju da će izbjeći nestašicu goriva koja bi ovog ljeta prizemljila njihove flote.
Pitanje koje se sve češće postavlja jeste da li je uopće sigurno planirati letove ovog ljeta. Zbog blokade Hormuškog moreuza, koja remeti globalna naftna tržišta, raste zabrinutost da bi Evropa mogla ostati bez avionskog goriva nekoliko sedmica prije vrhunca ljetne sezone. Alarm je upaljen sredinom aprila, kada je čelnik Međunarodne agencije za energiju upozorio da Evropa ima “možda šest sedmica zaliha avionskog goriva”.
Transavia je tako postala najnovija aviokompanija, nakon Ryanaira i Volotee, koja je najavila otkazivanje dijela evropskih letova u maju i junu, zbog visokih troškova goriva i poteškoća u uvozu kerozina iz zemalja Zaljeva.
Kako mirovni pregovori između SAD i Irana stagniraju, a promet kroz Hormuški moreuz ostaje blokiran, postavlja se pitanje koliko je vjerovatno da će evropski letovi ovog ljeta biti masovno obustavljeni.
Nestašica zbog pada uvoza
Sedmicama već nedostatak uvoza nafte i naftnih derivata iz zemalja Zaljeva, usljed blokade Hormuškog moreuza, podstiče spekulacije o mogućoj nestašici kerozina, goriva koje pokreće većinu avionskih motora.
– Francuska proizvodi znatno manje kerozina nego što troši. Godišnje se proizvede oko tri miliona tona, dok je potrošnja oko pet miliona. Razlika se nadoknađuje uvozom, prvenstveno s Bliskog istoka, rekao je profesor sa Univerziteta u Antverpenu Wouter Dewulf.
Zemlje Zaljeva izvoze ne samo sirovu naftu, već i prerađene proizvode poput Jet A-1 goriva, najčešće korištenog avionskog kerozina. Podaci francuskog Ministarstva energetike pokazuju da je prije rata na Bliskom istoku oko 50 posto avionskog goriva bilo proizvedeno u Francuskoj, 20 posto dolazilo je s Bliskog istoka, a preostalih 30 posto iz Evrope, SAD i Azije.
Slična situacija je i u drugim evropskim zemljama.
– Evropa proizvodi vrlo malo nafte i smanjila je kapacitete prerade u posljednjih nekoliko godina. Sve više zavisi od uvoza prerađenih proizvoda, što je čini ranjivom na globalne krize, istakao je energetski stručnjak Thierry Bros.
Ipak, stručnjaci navode da je Francuska u nešto boljoj poziciji od nekih susjeda, jer manje zavisi od uvoza s Bliskog istoka. Velika Britanija, naprimjer, uvozi oko 60 posto kerozina iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta.
Dva glavna pariška aerodroma, Orly i Charles de Gaulle, trebala bi izbjeći ozbiljnije posljedice eventualne nestašice zahvaljujući mreži naftovoda povezanoj s rafinerijama i terminalom u Le Havreu. Većina sirove nafte za te sisteme dolazi iz Sjeverne Amerike, što Francusku stavlja u povoljniji položaj u odnosu na druge zemlje. Vlada je saopćila da raspolaže strateškim zalihama dovoljnim za oko dva mjeseca, dok komercijalne zalihe na aerodromima mogu pokriti desetak dana operacija.
– Trenutno ne postoji rizik od nestašice kerozina u narednim sedmicama, izjavila je glasnogovornica Vlade Maud Bregeon.
Stručnjaci upozoravaju da bi produženi sukob mogao izazvati probleme kasnije tokom godine.
– Ova kombinacija faktora vjerovatno će spasiti ljeto, ali ostaje pitanje koliko će kriza trajati. Ako se sukob nastavi, isti problemi mogli bi se pojaviti na jesen, u oktobru ili novembru, rekao je Dewulf.
Francuska i Evropska unija već pripremaju mjere za suočavanje s mogućim dugotrajnim poremećajima, uključujući povećan nadzor zaliha i maksimalno korištenje rafinerijskih kapaciteta. Evropska komisija je upozorila da bi mogla biti potrebna kolektivna akcija kako bi se očuvalo funkcioniranje jedinstvenog tržišta i osigurala stabilnost snabdijevanja.
Skuplje karte
Iako nestašica možda neće biti neposredna prijetnja, putnici bi mogli osjetiti druge posljedice.
– Treba razlikovati dostupnost i cijenu. Čak i bez nestašice, cijene avionskih karata mogu značajno porasti, rekao je Bros.
Cijena kerozina više je nego udvostručena zbog rata na Bliskom istoku, a gorivo čini i do 40 posto cijene avionske karte. Najveći udar očekuje se kod niskotarifnih aviokompanija, koje posluju s malim maržama. Zbog toga su kompanije poput Transavie već bile primorane povećati cijene i otkazati manje isplative letove.
– Ne radi se toliko o nestašici koliko o profitabilnosti. Ako cijene karata postanu previsoke, aviokompanijama će biti isplativije prizemljiti avione, dodao je Bros.
U slučaju otkazivanja leta, putnici imaju ograničene opcije. Po zakonima Evropske unije, aviokompanije imaju pravo otkazati letove ako putnike obavijeste najmanje 14 dana unaprijed. U tom slučaju dužne su ponuditi povrat novca ili alternativni let bez dodatnih troškova. Međutim, nisu obavezne isplatiti odštetu ako je otkazivanje posljedica “vanrednih okolnosti”, poput aktuelne krize uzrokovane ratom na Bliskom istoku, prenosi France 24.
