Nakon završenog glasanja na općim izborima i rekordno brzog iznošenja rezultata, što su omogućile moderne tehnologije glasnja i brojanja glasova, nekoliko stvari postalo je kristalno jasno.
Srpski izbor
Prva je da je u Republici Srpskoj SNSD postao/ostao neprikosnoveni izbor građana. Primjer koji to najbolje dokazuje je rezultat aktuelne i buduće članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, koja ima više glasova (za sada 289.300) nego druga dva kandidata – SDS-ov Marinko Božović (za sada 138.192) i čelnik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović (za sada 94.303). Cvijanović više glasova pojedinačno ima i od drugo dvoje budućih članova Predsjedništva, SDP-ovog Denisa Bećirovića (za sada 210.894) i HDZ-ove Darijane Filipović (za sada 109.441).

Debakl opozicije u Republici Srpskoj nastavljen je i jutro nakon izbora. Tako je poraženi i u utrci za mjesto predsjednika Republike Srpske od SNSD-ovog Save Minića poniženi čelnik SDS-a Branko Blanuša, uručio ispisnicu iz stranke gradonačelniku Bijeljine Ljubiši Petroviću, uz obrazloženje da “nije poštovao odluke Glavnog odbora i Predsjedništva SDS-a koje se odnose na kandidature za inokosne funkcije“. U prevodu, jedan od rijetkih SDS-ovaca koji ima kakve-takve rezultate, otjeran je jer je javno podržao Nebojšu Vukanovića u utrci za poziciju srpskog člana Predsjedništva, a ne kandidata SDS-a Marinka Božovića.
Bošnjački izbor
Druga kristalno jasna stvar je da su se bošnjački glasači, nakon eksperimenta prije četiri godine, ponovo odlučili dati glas provjerenim snagama za sve nivoe vlasti. To se prije svih odnosi na SDA (mada ne i na potrošenog čelnika te stranke Bakira Izetbegovića), a onda i na SDP BiH. Eksperiment sa nusproduktima SDA, kao što je stranka NIP predvođena Elmedinom Konakovićem ili Naprijed! Šemsudina Mehmedovića doživjeli su istinski debakl.
Tako je nosilac liste SDA za državni Zastupnički dom Haris Zahiragić, ostvario pojedinačni rezultat koji nadmašuje učinke čak troje predsjednika parlamentarnih stranaka koji su bili u utrci za Zastupničkim dom PS BiH. Sa gotovo 30.000 glasova Zahiragić je ispred Konakovića, kao i predsjednice Naše stranke Sabine Ćudić.

Zahiragić je po broju glasova doslovno dotukao i čelnika DF-a, “ljiljana“ Željka Komiša, koji je, nakon godina prodavanja političke ublehe, doživo istinski debakl. Dugogodišnjoj prodaji ublehe o “građanskoj državi“ preko koje je prethodnih godina uspjevao sebi i nekolicini njemu sličnih političkih ublehaša osigurati dobro plaćene pozicije u vlasti, došao je kraj.
Konačni kraj, za nadati se bez novog poušaja vaskrsenja, doživio je i SBB na čelu s vječnim izbornim gubitnikom Fahrudinom Radončićem.
Putuj Jelena
Putem Radončića otišao je i hibridni pokušaj pojedinih struktura iz Beograda – Narodni front, predvođen Jelenom Trivić. Ovaj put, za razliku od nekih prethodnih, nije proglašavala bilo kakve pobjede, jer ni ona sama nije uspjela prebaciti 1.500 glasova. Vlado “kesa praškaste materije“ Đajić sa strankom Volja naroda Srpske, nije uspio ni izaći iz povoja, osvojivši, kao stranka nešto više od 6.500, a kao kandidat ni 2.500 glasova.
Javnost u Federaciji, osim onih koji budu pratili rad Skupštine Zeničko – dobojskog kantona, neće više morati gledati možda i najsramniji produkt vlasti Trojke – Ramu Isaka i njegove sinove.

Osim SDA i SNSD-a, najveći pobjednik izbora je Stranka za BiH predvođena Semirom Efendićem, koja će na mnogim nivoima biti nezaobilazan faktor i teg koji će biti odlučujući prilikom formiranja parlamentarnih većina. Da je bilo više pameti, a manje bolesnog ega kod Izetbegovića, koji je, nadati se shvatio da birači žele SDA, ali ne i njega, Efendić je lako mogao biti ispred Denisa Bećirovića u utrci za Predsjedništvo BiH.
Slavenove nacionalnosti
Kandidat hrvatske opozicije za člana Predsjedništva BiH Zdenko Lučić (za sada 53.838 glasova), nakon kampanje tokom koje se isključivo bavio čelnikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, uspio je imati manje glasova i od “ljiljanovog“ kandidata (nekad Srbina, nekad Hrvata, nekad ostalog) Slavena Kovačevića (za sada 71.740), a koji bi trebao razmisliti da se za četiri godine izjasni kao Bošnjak, jer do sada to nije bio, te tako pokuša zauzeti neku fotelju u politici.

Izabranici HDZ-a BiH Darijani Filipović (za sada 109.453 glasova) ni Lučić ni Kovačević nisu se uspjeli primaći ni blizu. Tako su Hrvati u BiH konačno dobili legalnog i legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH, a država i drugu ženu u ovoj kolektivnoj državnoj instituciji.
