Minić za portal Res Publica govori o političkim odlukama sa kojima se nije uvijek lako privatno složiti, o povjerenju i razočaranjima, o opoziciji, bahatosti i granici između kritike i kritizerstva, kao i životnim lekcijama, greškama, stvarima koje bi promijenio u politici, ali i o onome što ga danas najviše raduje. Otkriva s kim bi večerao iz prošlosti, gdje bi pobjegao kada bi na jedan dan mogao da nestane iz politike i zašto neke odgovore, kako kaže, ipak ne smije javno izgovoriti.
RP: Koji savjet ste dobili na početku političke karijere, a koji i danas primjenjujete?
Minić: Ne bih rekao da me je neko savjetovao u tom pravcu, ali bih svakako istakao vaspitanje, obrazovanje i prije svega životne lekcije koje su me formirale. Ono što i danas primjenjujem jeste da prema ljudima treba biti korektan i odgovoran, da treba saslušati različita mišljenja i da iza svojih odluka uvijek treba stajati.
Interes građana
RP: Postoji li odluka koju ste politički morali donijeti, iako se privatno niste slagali s njom?
Minić: Da, naravno. Kada obavljate javnu funkciju, morate prije svega voditi računa o interesu institucije i građana koje predstavljate. Ta razlika između ličnog stava i odgovornosti funkcije jeste dio političke odgovornosti. Kada preuzmete javnu funkciju, morate biti spremni da odluke donosite odgovorno i da iza njih stojite.
RP: Šta smatrate svojim najvećim uspjehom, a šta najvećom lekcijom iz greške?
Minić: Mislim da sam još u uzlaznoj putanji svog profesionalnog i političkog puta i da je možda rano govoriti o najvećem uspjehu. Ali, ako bih morao izdvojiti nešto što mi je posebno važno, onda su to tri premijerska mandata i činjenica da su, tokom tog perioda, sve obaveze Vlade Republike Srpske izmirivane bez kašnjenja ijednog dana. Najveća lekcija je bila davno, radi se o povjerenju.
RP: Ko Vas češće razočara — politički protivnici ili politički saveznici?
Minić: Uvijek vas najviše razočaraju ljudi koji su vam bliski i koje smatrate prijateljima. Razočaranje najčešće dolazi upravo od ljudi od kojih ga najmanje očekujete. Od onih prvih koje ste naveli očekujete loše stvari, pa vas i ne mogu razočarati.
RP: Koji stereotip o političarima biste najradije razbili?
Istina o politici
Minić: Da im je stalo samo do moći i funkcije.
RP: Da možete ukinuti jednu pojavu u domaćoj politici preko noći — šta bi nestalo?
Minić: Bahatost.
RP: Da možete zabraniti jednu političku frazu, koja bi to bila?
Minić: Ne bih ništa zabranio. Sve ono što vam se u datom momentu čini previše, previše isforsirano, isfolirano, na kraju vas učini odlučnijim i boljim.
RP: Koju istinu o politici biste rekli, iako znate da se mnogima ne bi dopala?
Minić: Ne smijem izgovoriti, ali mislim da svi znamo.
RP: Kada ste posljednji put pomislili: ”Ovo više nije politika, ovo je scenario za satiru”?
Iskustvo najbitnije
Minić: Svaki put kada vidim opoziciju da se bavi kritizerstvom. Kažem kritizerstvom, a ne kritikom, jer između te dvije stvari postoji velika razlika. Kritika je potrebna i korisna, posebno u politici. Kritizerstvo, s druge strane, ne nudi rješenja i svodi se samo na osporavanje svega što radi druga strana. U tim situacijama ponekad zaista pomislim da je ovo više scenario za satiru nego ozbiljna politička rasprava.
RP: Koja knjiga, film ili iskustvo su najviše uticali na Vaš pogled na svijet?
Minić: Iskustvo je najbitnije. Možete, pogledati film, pročitati knjigu, ali kada ste vi u centru događaja, onda je to sasvim drugačije. Mene su upravo životna iskustva najviše oblikovala i naučila da uvijek sagledam širu sliku.
RP: Da možete na jedan dan potpuno nestati iz politike — gdje biste otišli i šta biste radili?
Minić: To svi znaju, otišao bih u lov.
Patrijarh Pavle
RP: Kada biste mogli večerati s bilo kim (iz sadašnjosti ili prošlosti), ko bi to bio i zašto?
Minić: Patrijarh Pavle. Zbog njegove veličine, a istovremeno nevjerovatne jednostavnosti. Zbog njegovih izoštrenih misli, karaktera i načina na koji je razumio čovjeka i život. Prije svega, zbog njegove svetosti i iskrene posvećenosti vjeri.
RP: Postoji li neka navika koju biste rado promijenili?
Minić: Hahaha, naravno da postoji. Samo vam to ne smijem javno reći. (smijeh) Neke stvari ipak treba zadržati za sebe.
RP: Šta Vas u ovom trenutku najviše raduje?
Minić: Slobodno vrijeme provedeno recimo bez telefona, ali to je sada utopijska ideja.
RP: Kada biste morali ostaviti jednu kratku poruku mlađim političarima — šta nikako ne bi smjeli naučiti od starijih kolega?
Minić: Bahatost i banalost. Od starijih treba učiti iz iskustva, ali svako mora izgraditi svoj karakter, svoj odnos prema ljudima i svoju odgovornost prema funkciji koju obavlja.
