Džino je cijelu priču objavio i na svom YouTube profilu. Naveo je da je dvije godine je tragao za mjestom gdje je “stala historija”.
– Svaki prekopani komad zemlje bio je nada da ću sklopiti mozaik. Ovo nije bila samo potraga, ovo je bio dug prema čovjeku i historiji koja ne smije ostati nedorečena. Kada sam pronašao čizmu, znao sam da je to trenutak kada je Prenj odlučio da progovori, rekao je Džino.
Cijeli proces je dokumentovao videozapisom, na kojem se vidi kako pronalazi čahure i fragmente italijanskih ručnih bombi, te druge predmete koji bi mogli pripadati Španoviću. Također je pronašao i dugme za koje je naveo da bi moglo biti sa šinela Ilije Španovića.
– Evo ga i kopča. Ovo je također nešto vojno. Nisam siguran, ali mislim da bi ovo mogao biti dobar znak. Ovo je definitivno mjesto gdje je uniforma istrunula. Čija ne znam. Jedna je ovdje istrunula sigurno, a to je od Ilije Španovića, govori na snimku.
Sve navedene predmete Džino je pronašao u blizini. U videu je također ispričao i da je pozvao prijatelja, vrsnog poznavaoca predmeta iz Drugog svjetskog rata, a koji mu je rekao da su navedeni predmeti definitivno kopča od pantalona, dok je dugme od šinjela iz perioda Kraljevine Jugoslavije.
Također je pronašao đon cipele i druge dijelove obuće, te kosti za koje tvrdi da pripadaju Iliji Španoviću.
– Kosti ljudske u čizmi. Prsti. Pronašao sam ostatke narodnog heroja. Pronašao sam ostatke Ilije Španovića 12. aprila 2026. godine. Osamdeset tri godine i mjesec dana, isto mjesto. Tu su četnici bili, pustili su partizane da dođu, a ovdje je poginuo Ilija Španović. Tu je Ilijino tijelo. To je glavni razlog zašto nije pokopan. Njegovo je tijelo ostalo pred četničkim položajima i partizani mu nisu smjeli prići, ispričao je u videu.
Kosti je ostavio na mjestu pronalaska, a o svemu će obavijestiti policiju. Dodao je da smatra da je pronađeno sasvim dovoljno za DNK analizu.
Ilija Španović je rođen 30. aprila 1918. godine, a poginuo je na planini Prenj tokom Drugog svjetskog rata 1943. godine. Bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije. Poginuo je u toku Četvrte neprijateljske ofanzive, kada je poslije prelaska Neretve, 10. marta 1943. godine, kada je njegov bataljon na planini Prenj bio iznenada napadnut od četnika.
Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije, 20. decembra 1951. godine, Španović je proglašen za narodnog heroja.
