Ustavni sud BiH i dalje je bez konkretnog odgovora o tome kada će odlučivati o zahtjevu Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo Kristijan Šmit (Republika Srpska ga ne priznaje kao visokog predstavnika jer nije potvrđen rezolucijom Savjeta bejbjednosti Ujedinjenih nacija).
Upravo je na osnovu najkontroverznije odluke Kristijana Šmita – nametanja izmjena Krivičnog zakona BiH, čime je nepoštovanje odluka visokog predstavnika proglasio krivičnim djelom, Sud BiH u postupku protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, donio presudu kojom mu je na šest godina zabranjeno političko djelovanje, zbog čega je otišao s pozicije predsjednika Republike Srpske.
Na upit portala Res Publica, iz Ustavnog suda BiH su odgovorili da je zahtjev narodnih poslanika pred Ustavnim sudom registrovan pod brojem U-43/25 i da se nalazi u radu, te će biti riješen u skladu sa Pravilima Ustavnog suda, čim se za to steknu odgovarajući uslovi.
Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica u razgovoru za portal Res Publica ističe da očekuje pozitivan ishod, potvrđujući da apelacija, koja je Ustavnom sudu BiH upućena u decembru prošle godine, sadrži čvrste argumente o neustavnom i nezakonitom nametanju izmjena Krivičnog zakona BiH, čak i bez obzira na različita politička mišljenja o Kristijanu Šmitu i neslaganja o tome da li je legitiman i legalan.
”S obzirom na snagu i jačinu naših argumenata, nije moguće da ishod bude negativan. U zahtjevu za ocjenu ustavnosti naveli smo da Kristijana Šmita nije imenovao Savjet bezbjednosti UN-a, da nije imao pravo da koristi Bosna ovlaštenja, te da Parlamentarna skupština BiH, prema Ustavu BiH, donosi zakone itd.”, istakao je Mazalica.
Osim toga, dodao je, u zahtjevu za ocjenu ustavnosti ukazano je na to da su nametnute odredbe Krivičnog zakona u suprotnosti sa opštim odredbama Krivičnog zakona i opštim principima krivičnog zakonodavstva.
”Čak i da je te odredbe Krivičnog zakona usvojila Parlamentarna skupština BiH prema Ustavom predviđenoj proceduri, Ustavni sud BiH morao ih proglasiti neustavnim, upravo iz pomenutih razloga”, naveo je Mazalica.
Prema njegovim riječima, u slučaju da Ustavni sud BiH zauzme stav da je Šmit imao pravo da nametne sporne odredbe Krivičnog zakona BiH, i pri takvom stavu bi trebalo da donese odluku, uvažavajući argumente iz zahtjeva za ocjenu ustavnosti.
”S obzirom da je Šmit otišao, te da se niko do predstavnika međunarodne zajednice ne ponosi tim što je uradio, mislim da bi najbezbolnije rješenje bilo da Ustavni sud, a ne neki drugi vidoki predstavnik koji bi eventualno došao, stavi van snage te odredbe, budući da ih je neustavno i nezakonito pustio u pravni promet, a da su to prihvatile institucije na nivou BiH”, naglasio je Mazalica.
Ukoliko bi Ustavni sud BiH stavio van snage nametnute odredbe Krivičnog zakona BiH, Mazalica je uvjeren da bi bilo moguće tražiti reviziju presude u slučaju Milorada Dodika.
”Nisam pravnik, ali je sigurno moguće tražiti reviziju presude, na bilo koji način, na nekoj instanci poput Suda za ljudska prava u Strasbur i uvjeren sam da bi se vodilo računa o tome. U svakom slučaju, moralo bi biti omogućeno da se traži revizija presude”, zaključio je Mazalica.
